11. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore – Opet o ZERP-u « Ribolov » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Opet o ZERP-u

Tonči Božanić predsjednik Ceha ribara, je u par riječi istaknuo srž cjelokupnog susreta: - U našim raspravama muku mučimo s primjenom svih standarda koje u ribarstvu EU od nas traži. Činjenica je da mi možda i nemamo sve standarde koje EU ima, ali zato imamo more bogato ribom koje EU više nema.

Hrvatski Zaštićeni ekološko ribolovni pojas (ZERP) u Jadranskom moru, ono što u žargonu nazivamo gospodarskim pojasom, bio je dominantna tema redovitog, 11. po redu Susreta ribara Hrvatske obrtničke komore što je ove godine održan u Brelima. Mnogo se o tome priča, već godinama, u rasprave se uključuju zvani i nezvani, a u posljednjih petnaestak godina za njegovo proglašenje i doslje-dnu primjenu najviše su se zalagali ribari, koji su se mnogo puta iskazali kao najveći borci za zaštitu nacionalnih interesa. Na susretu u Brelima ohrabrujuću poruku uputio im je Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka, najavljujući cjelovitu primjenu saborske odluke o ZERP-u, odnosno ukidanje suspenzije za zemlje članice Europske unije, u našem slučaju konkretno za Italiju. To će se učiniti što prije, rekao je ministar Kalmeta ribarima, ne želeći precizirati datum, a što su oni od njega decidirano tražili. Konačni cilj svima je jednak, a to je puna zaštita hrvatskih ribara i ribolovne industrije. Postavlja se pitanje na koji način to najbolje postići, u interesu ribara i države, zaključio je ministar Kalmeta naglašavajući da svaka odluka vezana za ZERP ima svoju međunarodnu težinu i vanjskopolitičku dimenziju.
ZERP i neodrživo stanje u tom akvatoriju zauzeli su središnju poziciju i u zaključcima Susreta ribara što se redovno upućuju na više adresa. U prvome od njih stoji:
- Tražimo od Vlade da Hrvatskom saboru uputi prijedlog odluke o izmjeni i dopuni odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru kojom bi se ZERP primijenio u cijelosti. Predloženu odluku potrebno je donijeti prije početka pregovora Hrvatske s EU o ribarstvu. Pozivamo sve klubove zastupnika Hrvatskog sabora da konsenzusom podrže prijedlog odluke. -
Da bi bilo manje lutanja ribari su zaključcima priložili i prijedlog saborske odluke.
U prilog ribarskim traženjima govorili su i znanstvenici koji su skupu prezentirali rezultate istraživanja ribljih bogatstava Jadranskog mora. Od hrvatske prema talijanskoj obali stanje je sve lošije, rečeno je tom prilikom, uz naglasak da je ZERP izložen pretjeranoj eksploataciji. U tom akvatoriju talijanski brodovi rade bez reda i kontrole, a to znači i bez mogućnosti primjene sankcija, dok se hrvatski ribari moraju pridržavati naših zakonskih propisa. Posebno je zabrinjavajući podatak da otvorenim vodama Jadranskog mora gravitira oko 600 talijanskih brodova, nasuprot 63 hrvatska. I, jasno je tko ga devastira, tako da u njemu danas živi samo 18 posto ukupne jadranske biomase. A, mnogi ribari s obje obale još uvijek ga smatraju izazovom i izvorom bogatih ulova, odnosno dobre zarade. Za hrvatske ribare i ribarstvo ohrabrujući je drugi podatak proizašao iz monitoringa morskih bogatstava - 58 posto jadranske biomase danas živi u hrvatskom teritorijalnom moru. Jasno je onda što je ostalo u talijanskoj polovici Jadrana i zašto njihovi ribari posežu za našom polovicom.
Vezano uz ZERP kao sastavni dio hrvatske ribarske problematike nameću se pristupni pregovori s Europskom unijom u poglavlju "ribarstvo". U hrvatskom pregovaračkom timu nalaze se i predstavnici ribara, a svoja pregovaračka stajališta Ceh ribara je istaknuo u zaključcima susreta u Brelima. U njima se traži: zadržavanje naših tradicionalnih ribolovnih alata u najvećoj mogućoj mjeri; zadržavanje postojećih poticaja i tržišne kompenzacije još tri godine nakon ulaska u EU; omogućavanje izgradnje i modernizacije ribarskih plovila temeljem postojećih povlastica, također u razdoblju od 3 godine nakon ulaska u EU; omogućiti stranim državljanima osnivanje ribolovnih tvrtki ili obrta tek nakon dokaza o stalnom boravku u RH od najmanje 10 godina nakon ulaska u EU; odgodu primjene obveze iskrcaja ribe na određenim iskrcajnim mjestima za one ribare, poglavito na otocima, koji će prostorno biti udaljeni od propisanih iskrcajnih mjesta te definiranje posebnih upravljačkih ribolovnih zona koje će obuhvaćati pojedine dijelove ZERP-a u kojima će biti dozvoljen ribolov ograničenom broju ribolovnih plovila s određenim karakteristikama i u propisanom vremenu.
Kao potporu svojim zahtjevima za oživotvorenje onog što je Hrvatski sabor izglasao prije tri godine, pa potom djelomično suspendirao, naši su ribari na svoj skup pozvali inozemne goste, predstavnike ribara i ribarskih vlasti s Malte i iz Grčke. Malta je proglasila gospodarski pojas i usprkos pregovorima s EU, uspjela ga sačuvati isključivo za svoje ribare. Hrvatski ribari traže da tako postupi i naša zemlja, a s cjelovitom primjenom ZERP-a prije početka pregovora ojačat ćemo svoje pozicije, istaknuto je više puta u toku rasprave. Predstavnici Malte obećali su pomoć i prenošenje svojih iskustava našim pregovaračima. Pomoć su ponudili i predstavnici grčkih ribara koji su govorili o organizaciji prometa ribom. Ipak, svaka zemlja ima svoje specifičnosti, isticali su inozemni gosti, pa je nemoguće preslikavati tuđa rješenja, već u svakom segmentu ribarske djelatnosti treba tražiti vlastita.
U sadašnjem trenutku hrvatskog ribarstva još je dosta neriješenih problema, o čemu je u uvodnom izlaganju govorio prof. dr. Ivan Katavić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i ravnatelj Uprave ribar-stva, a spomenuo ih je i ministar Kalmeta. Kao najveći istaknuti su nepostojanje ribarskih luka te neorganizirano tržište ribom. Na tom planu, rečeno je, ima pozitivnih pomaka, a sudionici skupa informirani su o gradnji veletržnica ribom u Poreču i Rijeci. Ministar Kalmeta je govorio i o planu gradnje ribarskih luka što će se organizirati tako da svaka priobalna županija ima po jednu ribarsku luku, najavljujući istodobno zakonske promjene kojima će se postići da se u svakoj komunalnoj luci osiguraju vezovi za ribare.
U sjeni rasprave o ZERP-u i pregovorima s EU, životne ribarske teme na susretu u Brelima pale su u drugi plan i prošle skoro nezapaženo, a izostala je i sadržajnija rasprava karakteristična za dosadašnje susrete. Pojedini ribari ukazivali su na svoje lokalne probleme pa je, između ostaloga, postavljeno i pitanje morske granice s Crnom Gorom. U zaključcima je ponovljen zahtjev iz prijašnjih godina za ukidanje kategorije malog ribolova, od resornog ministarstva traži se donošenje posebnog programa potpora za ribarske zadruge, zatraženo je što žurnije usklađivanje veterinarske regulative s EU standardima, te izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru, čime bi se unaprijedio razvoj marikulture.
Zaključujući svoje izlaganje, Tonči Božanić predsjednik Ceha ribara, je u par riječi istaknuo srž cjelokupnog susreta i aktualnog trenutka našeg ribarstva.
- U našim raspravama muku mučimo s primjenom svih standarda koje u ribarstvu EU od nas traži. Međutim, činjenica je da mi možda i nemamo sve standarde koje EU ima, ali zato imamo more bogato ribom koje EU više nema. Stoga našu ribarsku tradiciju i naše očuvano ribolovno more tijekom predstojećih pregovora sigurno nećemo zaboraviti. -