Lampuga « Ribolov » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Lampuga

Lampuga je stanovnik cijelog Jadrana, uglavnom njegova pučinskog dijela, dok je znatno rjeđa u zaljevima i zatvorenim kanalima. Treba naglasiti da je nigdje nema previše, pa otuda i njeno slabije poznavanje. Češće se susreće na srednjem i južnom, nego na sjevernom Jadranu. Pelagijska je to riba koju je moguće uloviti panulom.

Nije baš svakidašnja riba, ali s vremena na vrijeme ulovi se koji primjerak, više na srednjem i južnom Jadranu nego gore, na sjeveru. Uvjeren sam da se ulovi i češće... Nekima je svejedno što ulove, pa makar se radilo i o nepoznatoj ribi. Drugi je opet poznaju jer nije im prvi put, pa čemu se hvaliti, a ima i takvih kojima ne pada na pamet obavještavati javnost o ulovu nepoznate ribe. Pa bi im se još netko mogao i smijati... Nekome se opet dogodilo, dok je plovio ili lovio, da mu je pokraj brodice prošla riba koju nije uspio identificirati pa je i nju svrstao u tu rijetku vrstu. Tema je lampuga, rijetka riba.
Više puta su me poznanici i prijatelji pitali o toj ribi. Zapravo, pričali su o njoj upravo tako da su je vidjeli iz barke. Redovito se to događalo na identičan način - ona bi obično kružila oko njihove brodice. Samo me jedan nazvao kad je ulovio četiri primjerka nepoznate ribe, a koju je identificirao dobar poznavatelj živog svijeta u moru. Taj je prepoznao lampugu. Malo je sportskih ribolovaca koji se mogu pohvaliti njenim ulovom. Možda je nešto češće love profesionalni ribari u mrežama plivaricama ili lebdećim koćama. Na našoj obali i otocima lampugu još nazivaju lampuh, lanča, lančeska, dugoplotica, skakavica...
Lampuga je pelagijska riba, ali se ne može svrstati u plavu. Ona je tu negdje, između plave i bijele, prikladnije je reći pelagijska bijela riba. U našem su joj moru najbliži rod lice i šaruni, pa i gof. Sve njih može se svrstati u istu skupinu, iako pripadaju raznim obiteljima. Na ovom mjestu, međutim, nećemo se upuštati u stručnu obradu pojedinih riba, kao što to nismo ni dosad činili. Važnije je da sportski i rekreacijski ribolovci, kojima je ova rubrika namijenjena, upoznaju ribe s kojima se mogu sresti prilikom ribolova, odnosno da upoznaju svoju potencijalnu lovinu.
Lampuga je stanovnik cijeloga Jadrana, uglavnom njegova pučinskog dijela, dok je znatno rjeđa u zaljevima i zatvorenim kanalima. Treba naglasiti da je nigdje nema previše, pa otuda i njeno slabije poznavanje. Češće se susreće na srednjem i južnom, nego na sjevernom Jadranu. Ona je stanovnik i Jadranskog mora, ali njena prava domovina su topla mora i oceani.
Ono što važi za ponašanje pelagij-skih riba, važi i za lampugu. Ona je u stalnom pokretu, ne zadržava se iznad određene vrste dna, niti na određenoj dubini. Na pučini živi u plovama, dok se u zatvorenim dijelovima mora nailazi na pojedinačne primjerke. To su one što "kruže oko naše brodice" i koje ponekad ulovimo panulom.
Kako prepoznati lampugu? Ovo pitanje postavit će svatko onaj koji je nikada nije vidio. Tijelo joj je izduženo i bočno spljošteno, prekriveno sitnim i tankim ljuskama. Poveća usta i snažna čeljust odaju grabljivicu. Na tijelu joj se ističu leđna i repna peraja, a i ostale su dobro razvijene, što je karakteristika svake ribe koja je brz i okretan plivač. Maksimalno naraste do jednog metra dužine i 4 kilograma težine, dok se prosječnim primjercima težina kreće oko pola kilograma. Za lampugu se može reći da je lijepa riba. Jednako se to odnosi na oblik kao i na boju njena tijela. Modrikasta boja s gornje strane naginje prema zelenkastoj, čak je i pepeljastosrebrnkasta sa zlaćanim odsjajem. S donje strane je srebrnobijela. Kod odraslih primjeraka vidljivi su i nizovi crnih pjegica. Sve te boje skladno se uklapaju i blješte posebnim sjajem.
A, lov lampuge? Nju je moguće loviti od proljeća do kasne jeseni, jer je to vrijeme kada se pojavljuje blizu površine, dok u hladnijem dijelu godine naprosto nestaje, slično kao i skuša. Od sportsko - rekreacijskih alata uspješno se lovi panulom, a može se dogoditi, iako je to rijetkost, da zagrize na udicu tunje, pa čak i povraza.
Ne vjerujem da bi se neki ribolovac upuštao u izradu posebne panule za lov lampuge. Prije će se ona uloviti dok pa-nulamo na neku drugu ribu, plavicu, skušu, palamidu, zubaca, gofa... Ali, tko želi neka pokuša, neka napravi panulu za lampugu, na nju će mu se uloviti i neka od navedenih riba. I to prije nego lampuga.
Dakle, panula za lov lampuge, mora biti nešto jača nego za skuše i plavice, približno kao za zubaca, licu i gofa, jer lampuga je snažna riba. Ipak, neka bude nešto lakša. Debljina osnovnog najlona neka bude 0,60 - 0,70 milimetara, a dužina 150 - 200 metara. Predvez dug 10 - 15 metara može biti 0,10 milimetara tanji od osnovnog najlona. Osnovni se najlon optereti s 50 - 60 de-kagrama sitnih olova, a na kraj se vezuju 2 - 3 udice broj 7 - 9. Za ješku je najbo-lja kakva živa ribica ili lignjica, a dobro će poslužiti i blinker u obliku lignjice ili sipice. Kad lampuga zagrize nastaju uzbuđenja. Ona se bori, leti kroz zrak, potrebno je veliko umijeće dok se svlada.
Jedan od rijetkih koji mi je svojedobno pričao o ulovu lampuge, a kojemu vjerujem, ovim je riječima opisao njihov lov:
- Ulovio sam ih s obale, bile su uda-ljene pedesetak metara. Bila ih je jedna masa, nisu bile velike, između 50 i 60 dkg, duge oko 45 centimetara. Panulao sam na gofa. Po 7 - 8 komada je jurilo za blinkerom. To nikada nisam vidio! -
Recimo da se to dogodilo na jednom kvarnerskom otoku, na poziciji na kojoj nikada ranije nisu viđene. Stariji otočni ribari pričali su tada da su se nekad lovile i u otočnom akvatoriju. A, kako se posljednjih godina u moru događaju drastične promjene, posebno u ponašanju riba i njihovoj selidbi prema sjeveru, moguće je da će s kvar-nerskih otoka ubuduće češće stizati vijesti o ulovu lampuge?