Iverak « Ribolov » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Iverak

Od alata sportskog i rekreacijskog ribolova u lovu iverka učinkoviti su parangal, ponešto povraz i osti, posebno pod sviću. Ponekad, ali uistinu rijetko, nađe se i u lovinama podvodnih ribolovaca. Na ušćima dalmatinskih rijeka lovi se običnom zašiljenom šipkom. Najveće ribarsko umijeće pri takvu načinu lova jest kako ga pronaći na morskom dnu.

Ovaj dio godine baš i nije atraktivan za ribolov. Ali, tko bi odolio izazovu sezone za lov lignji? Pa makar ulovi bili skromni, kao što se događa ove jeseni. Mi ćemo ipak o ribi, a ne o lignjama, o ribi koja se u ovo vrijeme nekima može posrećiti na udici. Jasno, pod uvjetom da krenu u pravi ribolov, te da love na terenu na kojemu ova riba boravi. Zove se iverak. Za one kojima naziv govori malo ili ništa recimo da su mu neki od narodnih naziva još: pašara, viverka, jezik zlatni, morska ploča, obliš, platka.
U Jadranskom moru žive dvije vrste te ribe - iverak i iverak zlato-pjeg. Ovaj drugi je rijedak, za razliku od Baltičkog mora gdje je jedna od gospodarski najvažnijih vrsta. U nas su rijetki koji će uočiti razlike između ove dvije vrste i obje se najčešće nazivaju istim imenom - iverak.
Iverak pripada obitelji čiji su poznatiji predstavnici list, odnosno listovi i rumbač. Oblikom tijela iverak je negdje između te dvije ribe - ima jako spljošteno i asimetrično tijelo, s karakterističnim položajem očiju, malih i isturenih, što se nalaze na desnom boku, onom što je okrenut prema gore. Tijelo mu je šire nego u lista, ali uže od rumbača. Širina tijela koje ima romboidni oblik, u pravilu iznosi jednu trećinu duljine. Leđna peraja počinje iznad očiju i proteže se do korijena repa, trbušna je mala, tek s nekoliko šipčica, a odmah do nje nastavlja se podrepna koja također završava u korijenu repa. Leđna, zaobljena repna i podrepna peraja dobro su razvijene pa. je iverak dobar plivač, brz i okretan.
S gornje strane boja tijela je smeđezelenkasta s upadljivim mrljama narančaste i žute boje, dok je na rubovima blijedo siva. Kod svih primjeraka boja nije ista niti stalna, već se vrlo brzo mijenja prema boji okoline, tako da iverak ponekad postaje nevidljiv. S donje strane, kojom leži na dnu, iverak je bjelkast. Naraste do 45 centimetara duljine i 1,5 kilograma težine, a prosječnim primjercima težina iznosi desetak dekagrama i duljina 20 - 30 centimetara. U nekim drugim morima iverak naraste znatno veći, do 60 centimetara i 2,75 kilograma.
Rasprostranjen je po čitavu Jadranu, uglavnom uz obalu kopna. Ive-rak živi u velikim plovama a njegova veća naselja nalaze se uz zapadnu obalu Istre, gdje ga se može naći i dosta daleko od obale te oko riječnih ušća, a zalazi i u rijeke do granice plime i oseke. U toplijem dijelu godine više je u rijekama i oko njihovih ušća, zimi se povlači dublje u more. Gušće nego u Jadranu iverak je nastanjen u istočnom Atlantiku od Maroka, uz obale zapadne Europe i Britanskog otočja sve do krajnjeg sjevera, odnosno Bijelog mora. Također, nastanjen je u Sredozemnom i Crnom moru. U balastnim vodama teretnih brodova dospio je i do obala SAD-a i Kanade gdje je opstao i nastanio se na širokim prostranstvima. Ima ga i u Aziji, ali samo u akvatoriju Irana.
Najčešće se zadržava na pjeskovitu ili muljevitu dnu, na dubinama između 5 i 20, ali se ponekad spušta i dublje od 50 metara. Na dnu se smjesti praveći manju rupu i pokrivajući se raznim slojevima morskih ili ostalih otpadaka. Za dana boravi skriven na dnu, a noću se aktivira i kreće u potragu za hranom. U mirnom položaju i gotovo nevidljiv, s mnogo strpljenja vrlo dugo čeka moguću žrtvu. Kad se ona približi iverak se vrlo brzim i iznenadnim pokretom baca na plijen.
Zahvaljujući opisanu načinu ži-vota iverka nije lako loviti. Ukapanje u pijesku ili mulju te mijenjanje boje tijela uistinu ga čine nevidljivim, a prednost mu je i ta što je plosnat. Ugledati takvog iverka na dnu znači imati vrlo oštro oko.
Jesen i zima vrijeme je najus-pješnijega lova. Dobro se lovi i početkom proljeća, dok je ljeto naj-slabiji dio godine. Najbolji i najsigurniji ribolovni alat je pridnena povlačna mreža - koća. Vrlo se us-pješno lovi na ušćima rijeka prije i poslije mriještenja, kada seli prema moru gdje obavlja mrijest, a potom se vraća iz mora. Tada se lovi trostrukim mrežama stajačicama - poponicama i njima sličnim mrežama zvanima "pasarice". Lovi se i "psarama", posebnim obalnim potegačama za lov plosnavki.
Od alata sportskog i rekreacijskog ribolova uspješni su parangal, ponešto povraz i osti, posebno pod sviću. Ponekad, ali uistinu rijetko, nađe se i u lovinama podvodnih ribolovaca. Mnogi će reći da je lov iverka podvodnom puškom gotovo nemoguć jer je vrlo spretna i brza riba. Kad se nađe u zamci bori se do kraja tražeći izlaz i spas iz nemoguće situacije. Za lov ostima pod sviću potrebno je izoštreno i iskusno oko te brza reakcija, jer iverak neće čekati kad osjeti opasnost. Na ušćima dalmatinskih rijeka - Neretve i Cetine - iverak se lovi običnom zašiljenom šipkom. Najveće ribarsko umijeće pri takvu načinu lova jest njegovo pronalaženje na morskom dnu.
Znatno bolji rezultati postižu se u lovu laganim parangalom. Izrađuje se od najlona debljine 0,20 milimetara, s udicama broj 14 - 16. Za ješku je najbolji crvić ili račić. Parangal se polaže na dno što ne treba posebno naglašavati. Kad boravi na većoj dubini iverak se može uloviti i povrazom. Ješka je papalina ili srdela, a još će pohlepnije skočit na malog ili srednjeg, živog oslića.
Nije baš riba od velikih ulova, ni u gospodarskom ni u sportsko-rekreacijskom ribolovu. Nasuprot Jadranu, na zapadu i sjeveru Europe iverak se mnogo lovi, ima ga više vrsta, gospodarski je izuzetno značajan, a gastronomski vrlo cijenjen. Zapadnoeuropski sportski ribolovci love ga laganim castingom ili surfcastingom, načinom ribolova s obale - pješčane plaže, kakav se u nas ne prakticira, jer za njega nema pravih uvjeta. Ali ni naši ribolovci nemaju takvih navika. U castingu se koriste rotacione završnice, ili se izrađuju od inox žice, da se prame ne motaju. Pri takvu ribolovu za ješku se uzima crv, iako je zapravo  zvjezdača iverku prava poslastica kojoj naprosto ne može odoljeti.