Arbun « Ribolov » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Arbun

Srećom po sportske ribolovce, za razliku od srodnika im, veliki se primjerci iz samo njima znanih razloga, i zimi zadržavaju u plitkom moru. To se odnosi na razdoblje od kraja listopada do sredine veljače, kada ribolov nije dinamičan kao onaj proljetni ili ljetni, ali grizu stvarno krupni primjerci

Znam kako ovo čudno zvuči, ali arbuni su jedna od najneopreznijih riba, te ih može uloviti i malo dijete. Ako laže koza, ne laže rog, pa kao potvrdu prilažem fotografiju, snimljenu 19. kolovoza 1974. na kojoj držim vlastiti ulov. Malom petogodišnjaku, najveći je problem predstavljalo izvlačenje teškog olova na kraju najlona s dubine šezdesetak metara, a u slučajevima kada bi se na udice objesila dva ili tri «rumenka», u pomoć su priskakali odrasli. Moja sjećanja na ljetna jutra bezbrižnog djetinjstva, nisu tu samo zbog nostalgije, već i zbog definitivnog dokaza kako je ugriz većeg arbuna vrlo jednostavno detektirati. Ako je to polazilo za rukom svakom članu posade na našem devetmetarskom obiteljskom leutu (a bilo je na njemu pridruženih članova koji su na ribe išli jednom godišnje) i to preko najlona debljine 0,60 mm kojega se držalo u ruci, onda nije teško povući paralelu s današnjim štapovima i tankim upredenicama. Njima se detektira kada ti na dubini od preko 60 metara neka gira ili modrak samo i pogleda ješku, a udarac arbuna jednostavno «zavari» štap prema površini mora. To se odnosi na primjerke od 150 grama naviše, dok oni mali čupkaju ješku, ali njih ionako ni ne treba loviti, zar ne? Lakoj lovljivosti arbuna pridonosi i to što u svom napadu ponuđenu ješku gutaju duboko, a usta su im relativno mekana i bez specijalno oštrih zuba kojima bi mogli pregristi predvez. Oštra udica i pravodobna kontra dovoljna su garancija kako će ovaj sparid završiti na suhom, a njegova neprestana borba tijekom cijelog izvlačenja daje gušte ribolovcu, ali malo pomaže u pokušaju oslobađanja ribe s udice. Kod većih primjeraka obavezno je prihvaćanje podmetačem, a ukoliko koristite tanak predvez udarci se kompenziraju pravilnim radom kočnice. Dakle, arbuna nije problem uloviti, ali ga treba naći, ponuditi mu dobar jelovnik i skontati kada je gladan. Prirodna su mu staništa na dubini između 10 i 60 metara, ako je dno ljušturasto, pjeskovito ili mješovito. Najbrojniji je na dnu obraslom algama perjastih listova, poznatima pod imenom rudić. Tamo sve vrvi bodljikašima, spužvama te crvima, prirodnom hranom arbuna, ali taj je podatak znan svima koji se upuštaju u potragu za ovom vrstom ribe. Veliki primjerci najčešće se susreću u podnožju podmorskih uzvisina, pogotovo ukoliko je okoliš bogat rudićem. Takva se mjesta upisuju u GPS i čuvaju bolje od obiteljskog zlata! Ima ih u svim dijelovima našeg mora, a neki brakovi oko Suska, Unija, Kaprija ili Pašmana već su ušli u legendu. Apetit crvenih kraljevića jako ovisi o plimi i oseci, ali generalno gledano najbolje grizu od svitanja do podneva i predvečer. Ukoliko ste na poziciji u ta doba dana, a more raste, ulov ne bi trebao izostati. Ne treba odustajati ako krenu pa stanu, jer im je to uobičajena navada. Imate li dovoljno vremena, a usput je more mirno, ostanite na poziciji.
Sve do sad napisano odnosi se na ribolov iz barke, dok onaj s obale ima potpuno drugačija pravila. Srećom po sportske ribolovce, za razliku od srodnika im, veliki se primjerci iz samo njima znanih razloga i zimi zadržavaju u plitkom moru. To se odnosi na razdoblje od kraja listopada do sredine veljače (iako je u svjetlu današnjih klimatskih promjena jako teško precizirati), kada ribolov nije dinamičan kao onaj proljetni ili ljetni, ali grizu stvarno krupni primjerci.
Razlika je i u priboru. Iz broda se ješka spušta na klasičnoj kančenici s tri nejednake prame, dok s obale najbolje radi odmet s kliznim olovom. Toliko spominjana crvena olovnica zbog gubljenja spektra boja ne funkcionira na većim dubinama, ali do 20 metara itekako može privući pažnju znatiželjnog arbuna. Ako riba na većim dubinama ne grize najbolje je pribor par puta dignuti nekoliko metara iznad dna i opet ga spustiti. Udaranje olova o dno i oblačići pijeska koji se pritom podižu mogu itekako pomoći. U svakom slučaju na najviše postavljenoj prami trebao bi biti komad srdele koji će svojim svjetlucanjem u dubini ribi signalizirati kako je objed u blizini.
U ribolovu s obale dobro je olovom poorati dno s vremena na vrijeme, pogotovo ako ste sigurni da je na pijesku, jer ta radnja zna privući i ovčice koje s arbunima često dijele stanište, a aktivne su i zimi. Kako je junak naše priče deklarirani svežder, možete mu ponuditi komade srdele, gavuna, filete lignje, cijelu sipicu te sve vrste školjaka, crva ili račića. Ipak, potpuno je lud za bibijem, a rozog će normandijskog smazati i kad nije gladan. U nekim dijelovima priobalja ima puno gambora i kozica, pa se jedan dio menija u svakom slučaju treba sastojati od njih, a dagnja najbolje radi na brakovima kada lovite iz broda. Što se tiče velikog crva, arbuni više vole njegove mekše dijelove od repa, a takva kombinacija izuzetna je za noćni ribolov po mjesečini tijekom ljeta. Osim arbuna, u takvim prigodama dobro se ponašaju i ovčica i fratar koji preferiraju mekšu klopu, ali i orada kojoj se na drugom odmetu serviraju tvrđi dijelovi crva. Štap za ribolov s obale treba biti dug između 3 i 4 metra s osjetljivim vrhom, a rolu je bolje držati otvorenom. Ne toliko zbog arbuna jer njemu otpor ne smeta, već zbog drugih mogućih lovina. Pazite u slučajevima kada je kočnica samo otvorena, jer arbun nekada zna velikom brzinom odnijeti udicu, a to završava petljanjem najlona oko kalema. Tada ribu možete izvući i ručno, ali i promijeniti kalem, jer se sve nepovratno zamrsilo. Ponekad je pak signal da je arbun na udici, samo lagano, ali učestalo, povijanje vrha štapa. Oštra kontra zabit će do kraja već progutanu udicu, a postoji i vjerojatnost kako je s druge strane najlona ovčica koja grize baš na takav način.
I na kraju treba spomenuti kako arbun svakako spada u ribe s vrlo ukusnim mesom (bolji je u pećnici nego na gradelama), ali nikako toliko ukusnim da bi ga na ribarnici platili isto koliko i ostale sparide. Ova uputa ide onima koji neće ove zime krenuti u potragu za rumenim kraljevićem, a sportski ribolovci ionako ne love arbuna zbog gurmanskih sklonosti, već zbog neizmjernog užitka koji pruža izvlačenje ove ribe. Bilo da se radi o ribolovu s obale ili s broda.
Jedan od najljepših prizora, duboko usječen u moje pamćenje iz djetinjstva, je onaj kada se iz plavih dubina počnu nazirati svjetlucave srebrno-crvene konture arbuna.