Kamenice i morski ražnjići « Kuhinja » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Kamenice i morski ražnjići

Hrvatska je kamenica, zbog našeg mora punog soli i minerala, jedna od najkvalitetnijih, te valja preporučiti čistu deliciju, a to je živa, svježa, sirova kamenica poprskana limunovim sokom.

Najnovija su istraživanja pokazala da kamenice ili oštrige, uz to što su bogate bjelančevinama, ugljikohidratima i vitaminima A, B, B2, C i D, sadrže i tri važna minerala, koja osim na nepce blagotvorno djeluju i na tijelo. Prvi je selen, snažan antioksiodans, drugi je cink, koji pomaže pri proizvodnji muškog sjemena i dobar je za prostatu, a treći je krom, koji smanjuje opasnost od dijabetesa. I što reći nakon toga, no da nije pametno proći brodom kraj uzgajališta školjki, ne stati i kupiti koji kilogram, naročito ako plovite kraj onih najpoznatijih u Malostonskom zaljevu, Limskom kanalu i Neumu.
Kvalitetna kamenica raste samonikla u plitkim priobalnim vodama zaljeva i kanala Istre, u Creskoj uvali, Klimnu na Krku, Novigradskom moru, Pirovačkomn zaljevu, Pašmanskom kanalu, Šibenskom zaljevu i mljetskim jezerima, pa je potražite i na tamošnjim mjesnim tržnicama. Kažu da je najbolja zimi, ali mi se čini da je to više zbog predostrožnosti, jer joj ne pogoduju visoke temperature. Stoga ih je ljeti na brodu najbolje pojesti odmah, a nabavite li ih više, možete ih držati u suhoj posudi prekrivenoj vlažnom krpom u brodskom hladnjaku i do tri dana.
Hrvatska je kamenica, zbog našeg mora punog soli i minerala, jedna od najkvalitetnijih, te valja preporučiti čistu deliciju, a to je živa, svježa, sirova kamenica poprskana limunovim sokom. Njeno se meso, ma koliko to nekome baš i nije "apetitlih", miče, širi i skuplja iritirano limunom, no to je garancija da je živa, zdrava i najukusnija. Bit će vam lakše imate li na brodu naročit otvarač za oštrige. Ako ne, uzmite običan oštar nož i pažljivo otvorite, ali pazite da u školjci ostane barem malo mora. Otvorene položite na pladanj i servirajte samo s kriškama limuna te ih poprskane limunovim sokom samo usrčite.
U kamenicama valja uživati zalijevajući ih laganim bijelim vinom,  najbolje pjenušcima. Dostojna hrvatska zamjena za skupe francuske šampanjce je pjenušac Tomac plešivičko-okićkog vinogorja. Tomac tamo klasičnom Dom Perignonovom metodom godišnje proizvede i više od 1.000 butelja tog osvježavajućeg pića. Osnova mu je chardonnay uz dodatak graševine, rajnskog rizlinga i bijelog pinota. To je pjenušac tipa brut. Lijepog je bukea, vrlo je skladna okusa, a najčešće sadrži 12,5 volumnih postotaka alkohola. Nemate li na brodu to elegantno pjenušavo vino, posegnite za dobro rashlađenom žlahtinom, malvazijom ili pošipom.

Za razliku od običnih, klasičnih - "kopnenih" - ražnjića koji se rade od svinjetine, morski ražnjići od plodova mora to su bolji što su raznolikiji. Kušali smo ih u restoranu Dagmar Meneghello na Palmižani na Paklenim otocima, osebujnoj kulturnoj oazi na "potrošačkim Paklenjacima”. Gospođa Dagmar ponudila nam je morske ražnjiće od kozica, fileta grdobine i daganja, no na štapiće može gotovo sve što je iz mora. I škamp, i tuna, i lignja, i zubatac na fete. Za silu mogu se prirediti na brodskom štednjaku, no, bolji su na gradele, koje bi svaki brod koji imalo drži do dobre spize, morao nositi u bokaporti.
Dagnje otvorite u posudi na vreloj vatri. Kozicama odstranite gornji dio trupa - trebaju vam samo repovi. Grdobinu očistite i narežite na filete, a namjeravate li na ražnjiće staviti škampe, njih ipak ostavite cijele, ali bez bez kliješta i nožica, dok lignju obavezno očistite tako da iz tijela izvadite utrobu i hrskavicu.
Sve naspite na štapiće, kratko ispecite na gradelama povremeno okrećući, a kad je gotovo, još vruće posolite, prelijte dobrim maslinovim uljem i odmah poslužite. Uz morske ražnjiće odlično teče bogdanuša, ona Plančićeva ili Dalmacijavina. To su kvalitetna suha vina hvarskog vinogorja od istoimene sorte uz dodatak prća i maraštine. Obe Bogdanuše vina su žutozelenkaste boje i izražene sortne arome te skladnog, ponekad i iznenađujuće svježeg okusa. Najčešće sadrže od 11 do 12,5 volumnih postotaka alkohola te 5,5 do 8 grama ukupnih kiselina na litru. Na Hvaru se može naći i Bogdanjuša (Vino Hvar), stolno vino bogdanuše relativno dobre kvalitete. Sva se serviraju na 10 do 12 stupnjeva celzija, a osim uz bijelu ribu i plodove mora, dobro idu i uz jela od bijelog mesa.