Žitna lađa „Zora“ kakva je nekad plovila Kupom

BN 187
| 3.4.2017 | 160 pogleda | Piše:
Jasmina Cvetković
| Foto:
Antonija Vučić

Zbog hirovitosti rijeke Kupe i dinamike njenoga toka te sezonalne promjenjivosti, postojalo je nekoliko tipova lađa koje su plovile rijekom

Nekoć davno rijeka Kupa bila je žila kucavica grada Karlovca i dio takozvanog žitnog puta. Žitni put vodio je od Temišvara do Karlovca, i to je bilo područje trgovanja žitom, šumskim i ostalim dobrima na rijekama u 18. stoljeću. Put počinje u dalekoj rumunjskoj i nastavlja se rijekama Dunavom, Savom i Kupom, sve do Karlovca. Prevozilo se žito, drvo, sol, pa čak i vrijedna roba koja je dolazila s Dalekog istoka poput začina, svile i južnog voća. Odatle se zbog prirodnih prepreka nastavljao starim povijesnim cestama do Jadranskog mora - cestama Karolinom i Lujzijanom do primorske luke Rijeke te Jozefinskom cestom do Senja.

Naime, zbog razvijene žitne trgovine Karlovac je u 18. st. i prvoj polovici 19. st. postao najvažnije trgovačko središte između kontinentalne i primorske Hrvatske. U njemu se sastaju i trguju poslovni ljudi s panonskog i mediteranskog područja, odnosno Austrije, Osmanlijskoga Carstva i Mletačke Republike. Preko Karlovca posluju značajne tvrtke „Nova banatska trgovačka kompanija" i „Temišvarska trgovačka kompanija" koje opskrbljuju vojne postrojbe i civilno stanovništvo Vojne krajine, Banske Hrvatske, Kranjske i Štajerske. Krajem 17. st. u Karlovcu je već bilo 20-ak lađarskih trgovaca s 40-ak lađa.

Udruženje lađarskih trgovaca osnovano je 1680-ih. Brojem i bogatstvom članova dugo je bio najbogatiji i najugledniji karlovački ceh, nazvan i „Plemenitim cehom lađara". Imao je vlastita pravila, upravu i zastavu. Čak je ceh početkom 18. st. osnovao Lađarsku bratovštinu „Sveti Nikola" što je odobreno i papinskom ispravom iz 1706. godine.

Lađe Žitnog puta

Zbog hirovitosti rijeke Kupe i dinamike njenoga toka te sezonalne promjenjivosti, postojalo je nekoliko tipova lađa koje su plovile rijekom. Korablje su bile najstarija plovila na Kupi. To je lađa izdubljena iz hrastova debla, male nosivosti, duga između 12 i 18 metara, ravnoga dna, plitkoga gaza, s jarbolom te kolibama u krmenom dijelu. Njima su se obično prevozili ogrjev i drvna građa. Dereglija je starije manje drveno riječno plovilo namijenjeno za prijevoz tereta, najčešće građevinskog materijala. Pramac i krma su zakošeni, dno je ravno, redovito bez palube, duljine do 20 metara, i gazom do 1 metra. Bez vlastitog je pogona pa se uzvodno vukla. Nosivost je bila do 60 tona. Poslije Drugoga svjetskog rata zamijenile su ih barže, čelična plovila kutijasta oblika koje su rijekama gurali (potisnica) ili teglili (teglenica) motorni brodovi.

Tumbasi su malo veća plovila, oni su se koristili uglavnom za nižeg vodostaja. Izrađivali su se uglavnom od drvenih dasaka, bili su dugi do 25 metara i imali su nosivost do 7 tona. Njima se prevozilo žito, brašno i sol.

Burčele su najveća plovila kojima se prevozio teret po Kupi i to samo za vrijeme visokog vodostaja. One su bile duge 30 do 40 metara i mogle su prevesti 20 do 30 tona. Njima se također prevozilo žito, ali i duhan te hrastove bačvarske dužice.

Žitna lađa – Zora

Bila je 2008. godina kad se nekoliko mladih djevojaka iz okolice Karlovca sastalo i odlučilo da Karlovac i lađarstvo Kupe zaslužuju svoje mjesto na karti Hrvatske. Kako bi stvorile novu turističku atrakciju i ponovno oživjele Karlovac iz njegovog „zlatnog doba", uz potporu EU fondova te nacionalno sufinanciranje, tim mladih ljudi iz karlovačke udruge Zvono uz Kupu u partnerstvu s Općinom Pokupsko, izgradio je žitnu lađu „Zoru". Zora danas ne prevozi žito već radoznale putnike i oduševljene turiste. Prva plovidba bila je 16. ožujka u Sisku, i toga je dana Zora prevezla svoje prve putnike.

Zora je brod dugačak 26,6 metara, širine 4 metra, izgrađen od 27 kubičnih metara starog slavonskog hrasta. Brod nosi 12,8 tona balasta, a za pogon su zadužena dva motora od 36 kW. Taj jedinstveni prototip gradila je tvrtka Metal Zec iz Iloka u halama Hrvatskog remontnog zavodu u Zagrebu. Lađa je namijenjena prijevozu 50 putnika, a nudit će ture za individualne posjetitelje te za grupe, a moći će se unajmiti i za različite svečane događaje.

Sa svojim gazom od 60 cm, lađa može ploviti Kupom tijekom većega dijela godine zbog čega se vjeruje kako će njena privlačnost u turistički frekventnom Karlovcu pokrenuti lokalna obiteljska gospodarstva, ugostiteljsku ponudu te druge atraktivne sadržaje. Lađa je danas samo nadopuna turističkoj ponudi Karlovca, koji sa svoje 4 rijeke te novootvorenim Slatkovodnim akvarijem Aquatika, mami sve veći broj posjetitelja.

„Ej tiho pliva žitarica lađa, ej na talasi Kupe vode ladne…" pjevali su korabaši dok su na hladnim valovima, tihe i moćne Kupe dovozili žito u Karlovac. Danas Kupa poziva sve ljude da je upoznaju i osjete njenu snagu i moć, čuju zvuk njene tišine, oćute njenu prirodu i ćud.

Lađom danas upravlja socijalna tvrtka Aurora Colapis, Karlovac osnovana od strane udruge Zvono uz Kupu. Cilj te tvrtke naime nije ostvarivanje profita, već razvoj karlovačkog Pokuplja i šire, razvoj ruralnog turizma od izvora Kupe do njenoga ušća u Savu u Sisku. Entuzijazam ovih mladih ljudi iz Karlovca je utjelovljen u ovom brodu iz povijesti, ali sada pred njima stoji čitav niz novih izazova u revitalizaciji Kupe kao plovnog puta.


Tehnički podaci

  • Duljina preko svega: 22,90 m
  • Duljina preko svega s kormilom: 26,60 m
  • Širina: 4,10 m
  • Visina trupa: 1,63 m
  • Gaz: 0,80 m
  • Istisnina: 56,40 t
  • Balast:12,80 t
  • Nosivost: 19,50 t
  • Snaga motora: 2 x 36 kW
  • Brzina u mirnoj vodi: 12 km/h
...