1. Motorni brodovi

Sampa 6

Brodica koja se nije odrekla svoje prošlosti neće dati brzinu, niti brzi doplov do željene ribolovne lokacije, ali će zato osigurati ugodnu plovidbu, te sigurnost putnicima. Ovo će prepoznati znalci, ali i oni koji žele dašak prošlosti u plastično drvenoj brodici

Dobro je poznato da su forme tradicionalnih brodica rezultat razvoja kroz dugogodišnju eksploataciju, te da su zbog toga vrlo blizu savršenstvu što se tiče hidrodinamičkog oplakivanja trupa. Unatoč svim bazenima za testiranje i kompjutorskim programima, tradicionalne linije nastale višegeneracijskim razvojem trupa i prenošenjem šablona za izradu rebara s oca na sina predstavljaju najekonomičnija rješenja za plovidbu. Naravno niti jedna od tradicionalnih linija odnosno tipova brodica Jadrana ne zadovoljava današnji uvjet potrebne brzine, odnosno glisiranja, ali zato su maritimno besprijekorne po pitanju stabilnosti i po pitanju odnosa brzine i potrošnje. Kod svih tradicionalnih brodica Jadrana radi se naravno o deplasmanskim formama kojima postizanje velikih brzina gotovo da ne znači ništa. Otpor u plovidbi taj je o kojem je uvijek trebalo voditi računa, jer ako se nije išlo na jedro išlo se na vesla, stoga je valjalo voditi računa o tome da se velika masa tereta koja se ukrca lakše preveze, odnosno da se s najmanje muke dođe na željenu ribolovnu poštu.

Očuvanje tradicionalnih brodica zahvaljujući angažmanu zaljubljenika otrgnulo je mnoge tradicionalne brodice zaboravu, te ih vratilo u život. No potrebno vrijeme za održavanje drvene barke i moderan način života prisilili su mnoge da pokleknu, te da drvo zamijene plastikom, koja je puno zahvalnija za održavanje.

Tradicija proizvodnje stakoplastičnih brodica izrađenih na bazi tradicionalnih formi kod nas ima dobru bazu. Uglavnom se to svodi na pasaru, kao brodicu na koju se lako montirao izvanbrodski motor, no tu su i gucevi, batane i ostalo.

Proizvođač s Raba Brodomehanika Brnabić odlučio je tako gajetu napraviti od stakloplastike pazeći da brodica ne izgubi dušu, odnosno da ne postane "plastična" u potpunosti. Veliki dio drvenih elemenata Sampi 6 dao je dušu i učinio je pravom ljepoticom. Sampa 6 nastala je kao potreba i želja kupaca koji su tražili takvu formu brodice u stakloplastici, ali i kao želja brodograditelja za očuvanjem tradicije kroz primjenu novih materijala. Stakloplastika, kao materijal od kojega je izrađen trup nadograđena je gdje god se moglo s drvenim elementima. Drvena ašta uzdiže se tako tridesetak centimetara, te lagano povija prema natrag, baš onako kako to treba izgledati na pravoj drevnoj gajeti. Razma je također pokrivena drvenom letvicom opasuje pak kompletan vanjski rub brodice i to cijelom duljinom. Ona se u samom vrhu pramca otvara i tu na vidjelo dolazi bijela stakloplastika. Bitve za privez s pramca također su svoje mjesto pronašle na razmi. Ostatak pramčane palube je naravno izrađen od stakloplastike, ali je osim bijele trake po sredini, pokrivena tikovinom za kamuflažu. Ista je postavljena u upušteno ležište, tako da je u razini s palubom. Prema kokpitu nagnuta pramčana paluba svu nakupljenu vodu, ali i more provest će prema natrag, gdje će slobodnim padom poteći prema ispustima na boku.

Gazište, odnosno paluba na pramcu je u istoj razini s gazištem boka. Ovo osigurava normalno kretanje po boku ako za to postoji potreba, no to je kao posljedicu dalo potrebu da se cijeli kokpit opaše malom drvenom razmom koja sprečava da voda s palube, odnosno bočnog gazišta curi u kokpit. Razma ima i još jednu ulogu. Bilo da se radi o pričvršćivanju zimske tende, bilo da se radi o montaži kabine, ona služi za pozicioniranje kabine i fiksiranje.

Sampa u startu dolazi kao otvorena brodica bez kabine na koju se može i naknadno dodati kabina. Ukoliko se naknadno vlasnik odluči dodati kabinu istu je dovoljno spustiti u prednjem dijelu kokpita na vanjski rub razme, te fiksirati s nekoliko inoks vijaka s maticom. Iako je gotovo nemoguć prodor vode i mora u tom dijelu, proizvođač je ipak sigurnosti radi, ali i protiv vibracija i oštećenja dodao gumenu brtvu.

Što se tiče nadogradnje Sampe 6 proizvođač je za jesen ove godine najavio i dodavanje jarbola i tradicijskog latinskog jedra, što će vjerujemo pozdraviti zaljubljenici u ovaj način jedrenja.

Kad se na brodici nalazi kabina za kretanje s pramčane palube u kokpit potrebno je pridržavati se za drveni rukohvat na krovu kabine. Osim rukohvata na krov je dodan i drveni jarbolet.

S kabinom ili bez, unutrašnjost Sampe 6 kvadratnog oblika uređena je vrlo jednostavno. U prednjem dijelu kokpita bočno su postavljena dva sanduka od vodootpornog špera u kojima su spremišta za stvari. Oni se naslanjaju na spremište pod pramčanom palubom. Ovo spremište ima veliki volumen, a sadržaj je zaštićen od nepozvanih gostiju poklopcem i kvalitetnom bravicom. U ovom dijelu važno je istaknuti jedan detalj. Ako se na brodicu doda kabina, onda pošto se ona u prednjem dijelu pomakne prema naprijed, nastane polica za stvari od dijela palube. Dodavanjem gumene brtve između palube i kabine sprečava se prodor vode na spoju i omogućuje odlaganje stvari na suho. Kabina, inače napravljena od stakloplastike koja teži nekih 50 kg, ne osigurava ništa drugo nego pognuto sklanjanje od kiše, vjetra, pa čak i jakog sunca.

Ona je otvorena u zadnjem dijelu, mada mislimo da bi se, ako vam to treba, uz manji zahvat istu moglo i zatvoriti vratima ili tendom na drukere ili zatvarač. Taman na poziciji gdje završava kabina nalazi se u kokpitu smješten poklopac brodskog motora.

Najelegantnije rješenje brodograditelj je primijenio skrojivši drveni sanduk sa zvučno-toplinskom izolacijom, koji je ujedno i stolić, odnosno klupa, ovisno o potrebi. Podizanjem sanduka cijeli motor se nalazi u kokpitu lako dostupan za rad na njemu, odnosno za redovitu kontrolu. Podizanjem drvenih pajola u podu dolazi se do osovinskog voda. U nastavku, odnosno krmenom dijelu kokpita također se nalaze dva bočno postavljena sanduka, od kojih je desni iskorišten za ugradnju spremnika goriva, a lijevi da u njega stane brodska baterija. Spremnik goriva napravljen je od poliestera, popunjava cijelo spremište, te za potrebu kontrole razine goriva koristi najjednostavnije moguće rješenje, inoks šipku u čepu spremnika goriva. Brodograditelj tu nije stao s jednostavnim rješenjima. Upravljanje motorom vrši se polugom snage smještenom na boku krmenog dijela, te argolom, koja se naravno nakon plovidbe skida. Ako ste više pobornik modernog upravljanja, na brodicu se može dodati i kolo kormila s polugom snage. Izvedbi montaže je više, a ovise o dogovoru s brodograditeljem. U praksi to znači da se upravljačka konzola može postaviti u prednji dio kokpita.

Kakva bi to tradicionalna brodica bila bez pogona na vesla? Ona su smještena u lijevom boku brodice, te se dijelom nalaze u jednom od spremišta, a tu je i škeram, pravi drveni i to naglašeno u krmenom dijelu, kako bi se moglo veslati i kada je na brodici kabina. Krmeni dio kokpita završava još jednim spremištem s bravicom u kojega po potrebi dolazi i mehanizam za list kormila. Da se radi o nekom drugom, modernom plovilu rekli bismo da su bitve prevelike. No nisu bitve prevelike, već su nas proizvođači navikli da je broj manja bitva zapravo ono što nama treba za privez. Primjer bitvi na Sampi 6 je školski primjer kako treba izgledati bitva za privez.

Spomenuli smo da je Sampa 6 plastična izvedba tradicionalne gajete, te da je kao takva sljubljena s morem. Dovoljno je pogledati Sampu u moru kako klizi, te kako iza nje, ako nije jako opterećena, nema gotovo nikakvog vala. O njenoj upravljivosti ne treba trošiti riječi. Tu je sve jasno. Slušanje otklona lista kormila, bilo da se radi o plovidbi naprijed, ili pak o šijanju je odlično.

U rasponu brzina oko 5 do 6 čvorova na radnim okretajima, te maksimalnih 7 na punoj snazi, neće dati puno milja, ali će zato na punoj snazi potrošnja biti do 2,5 litara na sat. Ovi podaci vrijede za motor do 16 KS.

Brodica koja se nije odrekla svoje prošlosti neće dati brzinu, niti brzi doplov do željene ribolovne lokacije, ali će zato osigurati plovidbu, te sigurnost putnicima. Ovo će prepoznati znalci, ali i oni koji žele dašak tradicije i prošlosti u plastično-drvenoj brodici.

Tehnički podaci

• Duljina: 6,1 m
• Širina: 2,16 m
• Gaz: 0,6 m
• Istisnina: 1.100 kg bez korisnog tereta
• Raspon snaga motora: od 10 do 50 KS
• Kapacitet: 7 putnika
• Spremnik goriva: 30 l
• Kategorija plovidbe: C

Cijena

• Sampa 6 s motorom JLM 2.14:

  19.500,00 eura (osnovni model)
• Sampa 6 s motorom Vetus M 2.18:

  25.000,00 eura (testirani model)

Vetus M2. 18

• Snaga: 16 KS
• Maksimalni okretaji: 3.600 o/min
• Zapremina:  635 cm³
• Alternator: 12 V / 75 A
• Masa s kopčom: 107 kg