Oni su ponos hrvatskog i svjetskog pomorstva

BN 193
| 28.9.2017 | 435 pogleda | Piše:
Damir Herceg
| Foto:
Damir Herceg


I ove godine dodijelit će se Plava vrpca Vjesnika. I ove godine time će se odati priznanje herojima koji su spašavali tuđe živote izlažući pogibelji svoj život, i makar na taj način dati im do znanja da se njihova silna žrtva cijeni

Drugi časnik palube Luka Peroš iz Zadra, prvi časnici palube Damir Rikanović iz Kraljevice i Slaven Tomić Ferić iz Splita te pomorski kapetani Andrej Vlašimsky iz Rijeke i Nino Palman iz Senja spasili su 77 osoba u četiri odvojene akcije spašavanja na dalekim morima. Ove akcije događale su se od prosinca 2016. do rujna 2017. godine. Učinili su to na brodovima stranih kompanija, kao članovi „egzotičnih" posada, sastavljenih od pripadnika većeg broja različitih nacija. Svi oni nominirani su za Plavu vrpcu Vjesnika 2017., prestižno priznanje jedinstveno u svjetskim razmjerima, koje će se ove godine dodijeliti za počinjene poduhvate spašavanja ljudi i imovine na moru po 53. puta.

Hrvati glavni prilikom spašavanja

Gledajući nominacije zanimljivo je primijetiti da se i ove godine ponavljaju situacije iz nekoliko prethodnih godina, odnosno da su i dalje u mješovitim posadama na stranim brodovima glavni sudionici spašavanja upravo hrvatski časnici i zapovjednici. Naime, kao da je postalo pravilo da prilikom spašavanja na moru u kojem sudjeluje više brodova akcijom rukovode upravo hrvatski zapovjednici, a da na brodovima na kojima je zapovjednik stranac naši časnici u pravilu preuzimaju inicijativu prilikom spašavanja, pritom svjesno izlažući opasnosti svoj život da bi spasili najčešće nepoznate ljude. Za to je najbolji primjer Mario Ćurkov iz Kaštela, koji je kao drugi časnik palube na brodu „Ocean Drover" iz goruće kabine spasio kolegu Filipinca. Zbilo se to 2015. godine u australskoj luci Fremantle. Tamošnji mediji slavili su poduhvat „super Marija", ističući njegovu stručnost, kolegijalnost i hrabrost. Ili, kad je u pitanju brod pod hrvatskom zastavom, kao što je to bio slučaj prošle godine sa zadarskim tankerom „Vinjerac", čija je posada pod zapovjedništvom Milana Babića između Paname i Kube spasila petoricu kubanskih ribara koji su desetak dana plutali oceanom na prevrnutom gliseru. Iako tim područjem plovi veliki broj brodova, zanimljivo je da do nailaska „Vinjerca" nitko drugi nije vidio te nesretnike u moru! ...ili ih možda nije htio vidjeti.

Kapetan skočio u čamac pun uspaničenih migranata

Jedan od zadnjih pothvata spašavanja koje su na svjetskim morima ove godine počinili naši pomorci, djelo je senjskog kapetana Nina Palmana, zapovjednika na nizozemskom teretnom brodu „EEMS Sky"(1.862 t), te prvog časnika palube na istom brodu Slavena Tomića Ferića, koji su 27. kolovoza ove godine 40 milja zapadno od Gibraltara spasili 52 migranta natiskana u „gumenjak".

„Preuzevši gvardiju na mostu u 15:55 sati, Slaven je nešto kasnije ugledao čamac s tim nesretnicima, koji su potom u strahu da ih nećemo spasiti, odnosno da ćemo otploviti dalje, počeli u zrak bacati dvoje djece, kao da su lopte, moleći na taj način da ih izbavimo iz pakla valova i mora po kojim su danima plutali. Kad smo im se približili spremni da ih prihvatimo na naš brod, muškarci, žene i djeca u čamcu naglo su svi krenuli na stranu čamca bližu pilotskim ljestvama spuštenim s našeg broda, a ja sam u tim trenucima molio Boga da se to plovilo ne prevrne, što bi bila tragedija. Pokušao sam uvjeriti te ispaćene i uspaničene ljude da ćemo ih spasiti, moleći ih da se smire, kako se 'gumenjak' ne bi prevrnuo na valovima visine oko 1,5 metara, ali nitko nije slušao ni mene, ni Slavena. Tek kad sam s broda sišao u čamac, nastao je mir, jer sada su ti očajnici iz Gvineje, Kameruna i Sudana imali kapetana kao zalog da će svi biti spašeni" ispričao nam je Palman. Naravno da se on posljednji popeo s čamca na brod. Na krmi broda su odmah otvorili „dječji vrtić", budući da je među spašenima bilo puno djece. Nekoliko sati kasnije po te migrante je došao brod španjolske obalne straže, a prilikom napuštanja broda čija posada ih je spasila, jedna žena je senjskom kapetanu rekla: „Nitko od nas ne zna plivati". Nino i Slaven su potom do kraja dana primali čestitke za uspješno izvedenu akciju spašavanja od kolega s brodova koji plove tim područjem.

Spustio se u valove i mrak da spasi četvoricu ribara

Dvije trećine 30-metarske ribarice, od pramca prema krmi već su bile pod vodom, a i ta zadnja trećina mogla je svakog trenutka potonuti i sa sobom povući četvoricu ribara koji se, za razliku od dvojice kolega nisu usudili skočiti u mrak i valove. Sreća je htjela da tada do tonućeg ribarskog broda dođe tanker „STI Beryl" (52.000 dwt), brodara Scorpio tankers, na čijem se komandom mostu u tom času nalazio treći časnik palube Luka Peroš iz Zadra. Zbilo se to 1. prosinca 2016. u večernjim satima, 100 milja od otoka Kalimantana, te 250 milja od Singapura. Dvojica ribara koji su kočili u more uhvatili su kolutove za spašavanje vezane konopom bačene s tankera, te su uz dosta muke po valovima od dva metra podignuti na tanker. Treba reći da je paluba praznog tankera bila 21 metar iznad površine mora! Posadu „STI Beryla" činilo je 20 Indijaca i 3 Hrvata, uz Peroša, tu su još bili – upravitelj stroja Neven Hero, te 3. časnik stroja Hadi Aji. Kako bi spasili i preostalu četvoricu ribara, Peroš je zatražio od zapovjednika, Indijca Singha Jitendre, da ga u 5-metarskom čamcu za spašavanje spuste u mrak i valove, a s njim je u čamcu bio časnik stroja Prasad Shinda.

„U tim trenucima adrenalin radi kao lud, a ja sam pomislio da će ribari sigurno biti spašenim, samo ako se sigurno spustimo u more s tog „sedmog kata" s 21 metar visine. Doduše, više od izvođenja akcije spašavanja ribara brinula me pomisao na to da nas poslije treba i podignuti iz mora na brod...", prisjeća se Peroš, koji sada plovi kao drugi časnik palube.

Od sreće je poljubio palubu

Kad su dotakli more, mali čamac je opasno počeo poskakivati na valovima, a sigurnosti radi jednom od tri sajle ostao su vezan za tanker, ako što krene po zlu. Četvorica brodolomaca prethodno su ipak napustili tonuću ribaricu, skočivši na improviziranu splav sklepanu od paleta u koje su ugurali stiropor. Peroš i Shinda spasili su svu četvoricu brodolomaca, a potom je uslijedila opasna operacija dizanja čamca na tanker, koja je uspješno okončana. Kad su napokon stigli na brod, Peroš je od sreće poljubio palubu.

Koordinirao spašavanjem posade potonulog tankera

1. Kao zapovjednik LNG tankera „Soyo", riječki kapetan Andrej Vlašimsky koordinirao je akcijom spašavanja 14 članova posade s tankera"Rama2", koji je potonuo pred njegovim očima po olujnom nevremenu 26. lipnja ove godine u Adenskom zaljevu. U akciji spašavanja sudjelovalo je nekoliko brodova, te izviđački zrakoplov i spasilački helikopter, a u cjelodnevnoj drami po 7-metarskim valovima i olujnom vjetru spašeno je 13 brodolomaca. Jedan se nažalost utopio. Akcijom spašavanja koordnirao je Vlašimsky, što najbolje svjedoči o stručnosti, sposobnosti i odlučnosti tog hrvatskog zapovjednika. Uz njega, na brodu su se nalazila još dvojica Hrvata, drugi časnik palube Saša Tomas i električar Nebojša Radosavljević.

Dozapovjedniku Rikanoviću priznanje IMO-a

Svjetska pomorska organizacija (IMO), koja je svojedobno po uzoru na Plavu vrpcu Vjesnika utemeljila svoju inačicu priznanja za slavljenje poduhvata spašavanja počinjenih na moru, ove će godine posebno priznanje dati i Damiru Rikanoviću iz Kraljevice, koji je kao dozapovjednik na kruzeru „Crystal Esprit" kod Sejšela spasio osam francuskih nautičara s katamarana nasukanog na koraljni greben. Među spašenima bilo je i troje djece. Zbilo se to u noći 17. veljače ove godine, a Rikanović je s kolegom Kurtom Dreyerom kroz mrak i dvometarske valove krenuo u spašavanje na 5-metarskom „gumenjaku" opremljenom motorom od 60 konjskih snaga. U mraku je osluškivao valove kako se dižu i ruše kako bi mogao iskoristiti pravi trenutak za prebacivanje brodolomaca na „gumenjak", najprije djecu, pa zatim i odrasle osobe. U ovoj akciji Rikanoviću su pomagali i prvi časnici palube na „Crystal Espritu" Antonio Munivrana iz Zadra i Zvonimir Vičević iz Kostrene. Pedesetak putnika na kruzeru zadivljeno je pratilo akciju spašavanja, svjesni da uz znanje i uvježbanost za izvršenje ovakvog pothvata treba i velika doza hrabrosti i požrtvovnosti.

...