Burza Nautike 057 – Kruha i igara « Arhiva » Burza Nautike » nautički oglasno-informativni portal

Izdano: lipanj 2006.

Burza Nautike 057

Kronološka arhiva

2012. godina »
2011. godina »
2010. godina »
2009. godina »
2008. godina »
2007. godina »
2006. godina »
2005. godina »
2004. godina »
2003. godina »
2002. godina »
2001. godina »
Burza Nautike 057 - naslovnica

Riječ urednika:
Kruha i igara

Kako se približava početak svjetskog nogometnog prvenstva i euforija raste, tako ni ja ne mogu, a da se ne očešem o ovo svenarodno slavlje. Nisam pretjerani ljubitelj nogometa, no ako baš nemam pametnijeg posla mogu pogledati neku "važnu" utakmicu.

...više»

Budući da nisam lud ni za pivom (više volim vino) niti mnogim drugim, u životu "neophodnim" stvarima koje se reklamiraju pod zaštitnim znakom crvenih kvadratića, ovo me sve skupa ne dira previše. Jedino me izluđuju oni mali mobiteli sa žabljim nogama koji u kretenskoj reklami trče po nogometnom terenu.
Novinarska nagađanja o broju onih koji će na bolovanje ili godišnje odmore zbog loptačke euforije zapravo su pomalo smiješna, kao i borba onih koji se još žele domoći ulaznica za neku od utakmica. Propagandna mašinerija nas obasipa tehničkim podacima o novim stadionima, broju sjedećih mjesta, razglasima, staklenim krovovima, travi  i tko zna kakvim još čudesima. A gdje je tu čovjek? Zamišljam ga na takvom divovskom stadionu kao sitnu, malu česticu koja se izgubila u toj ogromnoj masi sasvim bezličnog i neprepoznatljivog. A tako se vjerojatno osjećaju i svi ostali navijači. Zato treba vikati, opijati se, razbijati. Treba biti uočljiv treba imati svoje "ja". Kažu da se to zove navijanje. A biti viđen i izdvojiti se iz mase sve je teže. Veliki brat je već o svakom pojedincu na stadionu registrirao sve podatke, kamere pažljivo bilježe sve što se događa, a stotine policajaca i ostalih redarstvenih snaga paze da i dalje ostanete samo neprepoznatljiva bezlična jedinka u masi. Globalizacija se neumitno približava i vrlo brzo ćemo kao i stotine tisuća Engleza srednjeg staleža funkcionirati tako da smo pet dana u tjednu robovi na radnom mjestu, a su-botu i nedjelju s cijelim obiteljima provodimo vrijeme u pubovima ispijajući hektolitre piva i kladeći se na sve živo, a posebno na nogomet, nadajući se velikom zgoditku koji jamči izlaz iz te bezlične mase. U ponedjeljak ponovno na radno mjesto i tako sve nanovo. A mi kladionice već imamo, treba nam još samo više pubova.
U međuvremenu smo konačno dobili strategiju razvoja do 2013. godine, ili bolje rečeno popis želja, po kojem bi u rekordnom roku ova zemlja trebala vrlo brzo ostati bez nezaposlenih, a bruto proizvod bi mogao rasti po stopi kojom bi prešišali mnoge koji su sada daleko ispred nas. Kako ćemo doći do tih ciljeva nije rečeno, kao niti koji su to privredni resursi kojima ćemo postići takav uzlet. Ali sigurno je najavljeno da zbog ovih ciljeva u naredne tri godine ne treba očekivati smanjenje poreznih opterećenja. Istovremeno se vlada hvali uzletom poduzetništva, prošlogodišnjim rastom od 4,3 % i BDP-om od 7000 eura po glavi stanovnika, što smo navodno postigli izuzetnim naporima onih koji nas mudro vode. A istina je da je rast poduzetništva stihija nastala iz nužde onih koji su ostali bez posla ili su jednostavno u tome vidjeli ključ za golo preživljavanje. I dok u poduzetništvo u svijetu kreću uglavnom mlađi visoko obrazovani kadrovi, kod nas je to izlaz za one u srednjoj dobi i srednjeg obrazovanja.
A svakako bi bilo bolje da se više poradi na planskom oživljavanju izvozno orijentiranog poduzetništva, da se više ulaže u tehnološku obnovu škola, ali ne samo nabavkom računala, nego i najsuvremenijih proizvodnih strojeva i ostale opreme, da se ulaže u poduzetničke centre, proizvodne prostore, a manje u političke predizborne projekte poput mosta za Pelješac kojim bi se milijuni eura poreznih obveznika potrošili besmisleno. A kako stvari zapravo funkcioniraju, zorno su nam prikazali "sposobni" politički poduzetnici u Istri koji za sitniš kupe tisuće kvadrata najatraktivnijeg zemljišta, polulegalnim ga transakcijama pretvore u atraktivne građevinske terene i naravno, preprodaju za milijune eura. I eto uvjeta za sposobnog poduzetnika! Sve ostalo su priče za malu djecu. Osnovni kriterij za sposobnost je tko koliko ima i uopće nije važno kako je do toga došao, jer: "Tko je jamio - jamio je!"

Sadržaj broja

Kamarina 505 Testovi plovila

Kamarina 505

Stabilna valuta

Kamarina 505 se odlikuje izvrsnom stabilnošću, visokom razinom završne obrade i dobro pogođenom motorizacijom, a u prilog dodatno ide i pošteno odmjerena cijena...više»

Maestral 700 Testovi plovila

Maestral 700

Maestro s naših škoja

Da bi dobili na brzini, mnogi vlasnici deplasmanskih plovila odlučili su se na dodavanje platforme kojoj je cilj sprečavanje kopanja krme, usmjeravanje struje propelera i postizanja većih brzina. Ovisno o tipu plovila i pogođenosti kuta platforme u odnosu na vodnu liniju, povećanje brzine je osjetno, no nije preveliko...više»

Ibiza 24 Touring Special Edition Testovi plovila

Ibiza 24 Touring Special Edition

Miris Mediterana, kvaliteta Skandinavije

Prvi u Hrvatskoj ekskluzivno vam donosimo dojmove s probne plovidbe luksuznim norveškim gliserom Ibiza 24 Touring Special Edition koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim! Atraktivan dizajn, grandiozan kokpit, visoka razina završne obrade i osjećaj da plovite nečim što se ne viđa baš svakog dana, dovoljno govore o ovom plovilu...više»

Galia 565 Cruiser Testovi plovila

Galia 565 Cruiser

Kroj po mjeri

Igra riječi? Upravo tako, jer Galia 565 Cruiser, osim što će zadovoljiti sve potrebno za ljetno krstarenje manje obitelji, dokazuje da kabina u manjem pakiranju ne mora nužno biti nezgrapna...više»

Internautica 2006, Portorož Sajmovi

Internautica 2006, Portorož

Malo noviteta

Posljednji predsezonski sajam nautike na ovim prostorima zatvorio je svoja vrata, što je uz osjetno zatopljenje siguran znak da je sezona plovidbe pred vratima. Sajam je, kao i svake godine bio izvrsno organiziran, mada nešto siromašniji izlošcima nego prošlogodišnje, jubilarno, 10. izdanje...više»

Jadranski sparidi Ribolov

Jadranski sparidi

Pomalo čudan i zagonetan naslov "Jadranski sparidi", čitatelju ne otkriva mnogo, pa ću to malo pojasniti. Sparidi ili šparidi naš su naziv za ribe iz porodice sparidae u koje spadaju špar, bukva, fratar, pic, šarag, komarča, pagar i nekoliko vrsta zubataca....više»

Smokva Ribolov

Smokva

Smokva se lovi tijekom cijele godine i u svako doba dana. Najbolji se rezultati postižu u toplijim mjesecima, u jutarnjim satima dok je more mirno ili tek uz lagani vjetrić. Sportski ribolovci smokvu love povrazom i tunjom, sa štapom ili bez njega, te parangalom. Pokoji veći primjerak ulovi se podvodnom puškom, iako smokva podvodnim ribolovcima nije previše zanimljiva....više»

Mikrolokacije: Rovinj i Rakalj Ribolov

Mikrolokacije: Rovinj i Rakalj

Ne treba biti previše pametan da se ustvrdi kako je lipanj jedan od najboljih mjeseci za odlazak u ribolov. Riba se primakla obali i usput je dobrog apetita, dani su dugi, noći tople, a plaže još uvijek nisu pretrpane. U takvim uvjetima, gotovo i da nema terena na kojem riba "ne radi". Problem ponekad leži u činjenici kako je katkad teško pogoditi koja je ljuskava vrsta u datom trenutku najgladnija....više»

Ribolovne dozvole Ribolov

Ribolovne dozvole

U Hrvatskoj sada službeno postoje četiri vrste ribolova - gospodarski, mali, sportski i rekreacijski. Dvije zadnje trenutačno su najzanimljivije široj javnosti. Budući da su donedavno bile jedinstvene mnogi se ne snalaze u novitetima. Razlika među njima je u ribolovnim alatima koji se smiju koristiti s određenom dozvolom, te novčanom iznosu što će ga za nju platiti....više»

Soljenje ribe - inćun Kuhinja

Soljenje ribe - inćun

O plavoj ribi i njezinoj vrijednosti kao namirnice, mislim da nije potrebno trošiti previše riječi. Osim toga, plava riba je othranila generacije i generacije u hrvatskom priobalnom području i očuvala stanovništvo i na najudaljenijim otocima, koji bez ribolova u škrtom i suhom kamenjaru s oskudnom poljoprivredom sigurno ne bi mogli opstati....više»

U ovom broju još pročitajte

elektrika i elektronika

Izbor brodskog hladnjaka

U prethodnim brojevima Burze nautike već smo pisali o hladnjacima, instaliranju, poboljšanju iskoristivosti i o poveziva-nju s električnim sustavom plovila. U ovom tekstu opisat ćemo osnovne vrste hladnjaka s obzirom na rashladni agregat i njihove prednosti i nedostatke.

elektrika i elektronika

Još ponešto o alternatorima

U broju 55 Burze nautike kratko smo opisali neke od mogućih situacija u kojima zbog različitih kvarova na alternatoru može doći do problema s punjenjem akumulatora. Nakon brojnih upita pojasnit ćemo neke od uzroka kvarova, kako ih ispitati i otkloniti.

motori

Priprema motora za sezonu

Ukoliko će do sljedeće sezone mirovati i neće se koristiti, na kraju svake plovidbene sezone pogonski motor vašeg plovila valja konzervirati. O razlozima konzervacije motora već smo pisali u više navrata , pa ćemo sada spomenuti samo onaj najvažniji: isparavanjem zaostale vode iz sustava hlađenja motora, u njemu se kristalizira sol koja u doticaju s vlagom iz zraka uzrokuje koroziju. A svi vrlo dobro znamo što korozija čini metalu, glavnom materijalu od kojeg je izrađen svaki motor. E, pa pod uvjetom da je motor konzerviran, prije upotrebe ga je potrebno dekonzervirati.

motori

Štednja goriva

Poljoprivrednici i ribari imaju plavi dizel i njihova litra košta 4 kune. Bar zasad, jer uz današnju tendenciju rasta cijena na svjetskim tržištima, ni njihova sutrašnjica ne izgleda ružičasto. Nama ostalima preostaje da plaćamo punu cijenu goriva i da malo razmislimo kako možemo uštedjeti koju litru goriva i kako možemo prijeći koju milju više za istu količinu goriva.

oprema

Radioprijamnici na brodu

Kod odabira pozicije radioprijamnika na brodu, ali i zvučnika i antene potrebno je odrediti najpovoljniju poziciju, gdje će aparat biti nadohvat ruke, gdje neće smetati pri kretanju plovilom, te do koje će se moći provesti potrebna instalacija i napajanje.

mala brodogradnja

Brodogradilište Greben

Maestral 600 i 700, Narav, Tica 9.5 samo su neka od najpoznatijih plovila proizvedena u brodogradilištu Greben u Veloj Luci, u malom mjestu na otoku Korčuli gdje je sve i započelo nedugo po svršetku II. svjetskog rata, počinje naša priča...

mala brodogradnja

Uređenje Istranke, 7.dio

Uz radove na natkabini, počeli su i radovi na kompletnom brušenju trupa kao priprema za prvu ruku podloge - primera. Prije početka brušenja smo prepisali sve podatke o staroj vodnoj liniji, koji su do tada bili zapisani flomasterom na samom trupu, jer se podvodni dio dosta uređivao, pa se sama linija izgubila.

mala brodogradnja

Zahtjevi za sustav goriva

U normi HRN EN ISO 10088 su definirani zahtjevi za konstrukciju, materijale, izvedbu i ispitivanje trajno ugrađenih sustava goriva i fiksnih spremnika goriva. Norma se primjenjuje za sve trajno ugrađene dizelske ili benzinske sustave i spremnike goriva, i to za sve dijelove sustava.

nautička znanja

Veslanje

Za nas amatere veslanje je poprilično naporna radnja koja ponekad, osim povratka korijenima može predstavljati i određenu zabavu. Kada govorimo o tehnikama veslanja ne mislimo na sportsko veslanje, već ono koje neki od nas znaju povremeno prakticirati ljeti, čisto iz gušta.

nautička znanja

Vezivanje traka

Nedovoljna dužina trake ili remena može se kao i kod užeta riješiti nadovezivanjem, no da bi se to moglo napraviti treba poštovati razliku između užeta i trake. Kao prvo, da bi se traka mogla dobro vezati s drugom trakom ona mora biti jednake debljine i širine. Uzlovi i čvorovi koji se koriste za konope u većini slučajeva nisu prikladni za trake zbog toga što bi moglo doći do gužvanja trake čime bi se uvelike oslabila njena prekidna moć i moglo bi doći do pucanja na čvoru ili razvezivanja uzla.

ostalo

Hidrometeori

Hidrometeori su atmosferske pojave koje su proizvod vodene pare, a koje se mogu opaziti na površini Zemlje ili u atmosferi. U prvu skupinu mogu se svrstati oni hidrometeori koji padaju na površinu Zemlje: kiša, snijeg, tuča, sugradica ili kiša koja se ledi u dodiru s tlom. Drugi su oni koji se stvaraju na tlu: rosa, mraz, inje, poledica ili snježni pokrivač. Treću skupinu čine magla i sumaglica koji lebde u atmosferi te četvrtu hidrometeori uzdignuti s površine Zemlje: mećava ili dim mora.

ostalo

Miho Pracat

Punih trideset godina ime ovog čovjeka nije silazilo s dnevnog reda Vijeća umoljenih. Skoro da se izmijenila cijela jedna generacija aristokrata u Vijeću prije no što je donesena odluka o tome treba li Mihu Pracatu podići spomenik ili ne. Na kraju je postignuto solomonsko rješenje. Na prvi pogled se čini da je ipak prevladala ona struja koja je zastupala iskazivanje zahvalnosti. Ipak, Republika nije bila previše oduševljena podizanjem spomenika, pa je ovaj spomenik stavila u atrij Kneževa dvora, da ga makar malo skloni od pogleda. I tako je Miho Pracat zasjeo na svoje mjesto odakle zagonetno, poput Mona Lise, promatra vjekove što teku mimo njega i raspiruje maštu postavljajući pitanje: Tko je bio Miho Pracat i zašto je baš i samo on zaslužio da mu Republika podigne spomenik?

ostalo

ukradena plovila

 

Objavljeno: 02.06.2006.



predaja oglasa TeknoxgroupMoto Mariner

KOMERCIJALNI OGLASI

slika oglasa 1751

Usluge prijevoza brodica

cijena: -

slika oglasa 18045

Wav marine Open 420

cijena: 27.550 kuna

slika oglasa 12966

Prikolice

cijena: -

slika oglasa 1753

Usluge transporta

cijena: -

slika oglasa 17590

Agena polupodmornica

cijena: -